Kozmetičar
Kozmetičari pomažu ljudima da postignu i očuvaju zdrav i lijep izgled. Oni njeguju kožu i ispravljaju nepravilnosti i nesavršenosti lica i tijela. Rade u kozmetičkim salonima, te se služe različitim aparatima (npr. ultrazvuk za tretmane lica i tijela, uklanjanje celulita, mikrodermoabrazija i solarijem). Njihovi poslovi obuhvaćaju njegu kože lica i tijela, oblikovanje tijela, šminkanje i masažu. Za kozmetičare je vrlo važno dobro poznavanje osnova estetike, dermatologije i anatomije. Kako je riječ o uslužnoj djelatnosti, kozmetičarima ljubaznost i uslužnost, komunikativnost i opća naobrazba moraju biti na prvome mjestu.
Usluge kozmetičara pomažu čovjeku u prilagodbi društvu, dosezanju osjećaja sigurnosti i opuštenosti – dakle stvaranju osjećaja sreće i zadovoljstva. Zato, mladi ljudi koji se opredjeljuju za ovo zvanje, nisu odgovorni samo za vlastiti kvalitetan rad, već i za psihofizičko zdravlje svojih mušterija.
Ovaj posao podrazumijeva stalno učenje i napredovanje u struci, jer bavljenje kozmetikom znači praćenje razvoja širokog kruga djelatnosti – medicine, biokemije, kozmetologije, farmakologije, biologije i ostalih znanosti.
Nastavni plan
| Naziv predmeta | Broj sati | Ukupan broj sati | |||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1. razred | 2. razred | 3. razred | |||||
| tjedno | godišnje | tjedno | godišnje | tjedno | godišnje | ||
| OPĆEPOBRAZOVNI DIO | |||||||
| Hrvatski jezik | 3 | 105 | 3 | 105 | 3 | 96 | 306 |
| Strani jezik | 2 | 70 | 2 | 70 | 2 | 64 | 204 |
| Povijest | 2 | 70 | – | – | – | – | 70 |
| Vjeronauk/Etika | 1 | 35 | 1 | 35 | 1 | 32 | 102 |
| TZK | 1 | 35 | 1 | 35 | 1 | 32 | 102 |
| Politika i gospodarstvo | – | – | 2 | 70 | – | – | 70 |
| Matematika u struci | 2 | 70 | 1 | 35 | 1 | 32 | 137 |
| Osnove kozmetike | 1 | 35 | 2 | 70 | 2 | 64 | 134 |
| Kozmetologija | 1 | 35 | 1 | 35 | 2 | 64 | 134 |
| Primijenjena kemija | 1 | 35 | – | – | – | – | 35 |
| Psihologija komunikacije | – | – | 1 | 35 | 1 | 32 | 67 |
| Anatomija i fiziologija | – | – | 1 | 35 | – | – | 35 |
| Dermatologija | – | – | 1 | 35 | – | – | 35 |
| Dijetetika | – | – | – | – | 1 | 32 | 32 |
| Ukupno | 14 | 490 | 15 | 525 | 15 | 480 | 1495 |
| IZBORNA NASTAVA | |||||||
| Izborni predmeti: TZK Matematika u struci Strukovni predmeti |
|||||||
| Ukupno | 1 | 35 | 2 | 70 | 2 | 64 | 169 |
| PRAKTIČNA NASTAVA | |||||||
| Praktična nastava u školi | – | 360 | – | 270 | – | 160 | 790 |
| Tehnološke vježbe | 1 | 35 | 2 | 70 | 2 | 64 | 169 |
| Računalstvo s vježbama | 2 | 70 | – | – | – | – | 70 |
| Praktična nastava u radnom procesu | – | 540 | – | 630 | – | 640 | 1810 |
| Ukupno | 3 | 1005 | 2 | 970 | 2 | 864 | 2839 |
| Sveukupno | 18 | 1530 | 19 | 1565 | 19 | 1408 | 4503 |
|
Općeobrazovni i stručno teorijski predmeti ostvaruju se u 1. i 2. razredu u 35 nastavnih tjedana, a u 3. razredu u 32 nastavna tjedna. Izborni predmeti biraju se prema kadrovskim i materijalnim uvjetima škole te interesima učenika, obvezno u prvom razredu jedan, u drugom razredu po dva, a u trećem razredu po tri od predloženih izbornih predmeta. Praktična nastava u školi raspoređuje se u 1. i 2. razredu na 35 nastavnih tjedana, a u 3. razredu na 32 nastavna tjedna. U okvirnom programu naveden je maksimalan broj sati praktične nastave u školi i minimalni broj sati praktične nastave u radnom procesu (kod obrtnika). Ako škole prema svojim izvedbenim programima ostvaruju manje sati praktične nastave u školi, razliku trebaju nadoknaditi u praktičnoj nastavi u radnom procesu tj. ukupno treba imati 900 sati u prvom, 900 sati u drugom i 800 sati u trećem razredu. Praktična nastava u radnom procesu (kod obrtnika) raspoređuje se na 40 tjedana. Učenici 1. razreda prije početka praktične nastave u radnom procesu (kod obrtnika) trebaju obaviti min. 35 do 70 sati praktične nastave u školi da upoznaju osnove struke i polože ispit iz zaštite na radu. |
|||||||